DMSE-NASTAVAEMAIL

Katedra za ekonomiku, politiku i organizaciju šumarstva i urbanog zelenila

Osnivanje i historijski razvoj katedre

Cilj Katedre za ekonomiku, politiku i organizaciju šumarstva i urbanog zelenila je izvođenje i stalno unapređenje nastavnog procesa, provođenje naučnoistraživačkih aktivnosti u skladu s najboljim međunarodnim praksama i funkcioniranje u skladu s principima društveno-korisnog i servisno-orijentisanog sistema visokog obrazovanja.

Nastavni proces

Nastavni proces na I ciklusu studija

  • Osnove šumarske politike i ekonomike
  • Ekonomika šumarstva
  • Organizacija poslovnih sistema u šumarstvu
  • Historija i sociologija šumarstva
  • Certificiranje gospodarenja šumskim resursima
  • Osnove poslovanja u hortikulturi
  • Osnove ekonomike u hortikulturi

Nastavni proces na II ciklusu studija:

  • Šumarska politika i zakonodavstvo
  • Ekonomika poslovnih sistema u šumarstvu
  • Marketing, trgovina i tržišta proizvoda šumarstva
  • Vrednovanje šumskih ekosistema
  • Upravljanje zaštićenim područjima i ekoturizam
  • Računovodstvo i bilansiranje u šumarstvu
  • Odnosi s javnošću u šumarstvu
  • Politika, organizacija i zakonodavstvo lovne privrede
  • Marketing, trgovina i tržište u hortikulturi
  • Ekonomika urbanog prostora
  • Vrednovanje šumskih ekosistema
  • Upravljanje zaštićenim područjima i ekoturizam
  • Odnosi s javnošću u hortikulturi

U okviru projekta “Jačanje edukacionih i obrazovanih kapaciteta za razvoj šumarske politike i ekonomike u regionu zapadnog Balkana” (FOPER), koji je implementirao Evropski institut za šumarstvo (EFI) u periodu 2004–2013. godine, na Fakultetu je organiziran međunarodni master studij iz oblasti šumarske politike i ekonomike. Bio je to jedinstven studijski program na engleskom jeziku, koji je pohađalo više od 40 studenata iz regiona zapadnog Balkana i u čijoj realizaciji je učestvovalo oko 100 predavača iz cijelog svijeta.

U okviru doktorskog studija (III ciklus) koji je pokrenut 2013/14. iz oblasti ekonomike, politike i organizacije šumarstva i urbanog zelenila izučavaju se sljedeći predmeti: Sistemi interakcije između društva i prirodnih resursa, Upravljanje u šumarstvu, Međunarodna šumarska politika, Ekonomika okoliša i Finansiranje održivog šumarstva. Na ovaj studij je do sada upisano pet studenata, a jedan kandidat je odbranio doktorsku disertaciju.

Naučnoistraživačka i stručna djelatnost

Pored nastavnih aktivnosti Katedra ima veoma aktivnu ulogu u obavljanju naučnoistraživačkog rada i realizaciji mnogobrojnih projekata u zemlji i inozemstvu.

Među najvažnijim se ističu projekti koji su realizirani u saradnji s Evropskim šumarskim institutom (EFI), Svjetskim fondom za zaštitu okoliša (WWF), IKEA-om, Evropskom komisijom (IPA-AMF), UNDP-om, FAO-m, Federalnim fondom za zaštitu okoliša, te institucijama javne šumarske administracije i šumarskim preduzećima u BiH.

Pored aktivnog učešća u više COST projekata, članovi Katedre su realizirali i nekoliko projekata u okviru programa TEMPUS, ERASMUS i DAAD, čiji je cilj bio unapređenje nastavnih programa.

Katedra je organizirala niz međunarodnih naučnih skupova, među kojima se posebno ističu simpozijumi IUFRO radnih grupa 9.06.00 (Forest law and environmental legislation) i 9.05.03 (Cross-sectoral policy impacts on forests and environment), kao i prva konferencija IUFRO Divizije 9 (Forest policy and economics) na kojoj su učestvovali predstavnici iz 52 države.

Ovako veliki obim aktivnosti zahtijevao je i angažman dodatnih kadrova, tako da su u prethodnom periodu na Katedri, kao saradnici, bile angažovane mr. Amila Brajić i mr. Senka Mutabdžija Bećirović.

Razvoj katedre

Razvoj Katedre se odvijao u skladu s institucionalno-organizacionim razvojem Šumarskog fakulteta, koji je započeo radom 23. 12. 1948. godine osnivanjem Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Sarajevu.

Akademske 1950/51. godine dolazi do formiranja katedri kao organizacionih cjelina u koje se grupišu nastavne discipline koje obrađuju srodna područja naučnih oblasti i zavoda u kojima se odvija naučnoistraživački rad. U okviru Katedre za uređenje šuma i planiranja su bile grupisane sljedeće discipline: uređenje šuma, dendrometrija, geodezija, šumarska ekonomika, organizacija i planiranje šumskih gazdinstava i organizacija i planiranje šumsko-industrijskih preduzeća.

Ubrzo nakon toga je formirana Katedra za ekonomiku i organizaciju šumske privrede u koju se izdvajaju nastavne discipline ekonomika šumske privrede i organizacija i planiranje šumskih gazdinstava. Pored navedenih predmeta na Šumarskom odsjeku, slušali su se i predmeti Ekonomika drvne industrije s trgovinom drveta i Organizacija proizvodnje na Drvno-industrijskom odsjeku.

U skladu s daljim organizacionim promjenama i reformama obrazovanja na Fakultetu mijenjali su se nazivi i broj nastavnih disciplina na Katedri, te su bile zastupljene sljedeće discipline: ekonomika šumske privrede, organizacija šumske privrede, ekonomika i organizacija šumske privrede, trgovina drvetom, ekonomika i organizacija šumske privrede s upotrebom drveta i osnovi marksizma.

U okviru Instituta za šumarstvo 1959. godine je osnovano Odjeljenje za ekonomiku šumske privrede, preko koga se realizirao naučnoistraživački rad Fakulteta, a 1969. godine na Fakultetu se osniva Zavod za ekonomiku i organizaciju šumarske privrede, kao jedne od naučno-istraživačkih jedinica. Saradnja između Fakulteta i Instituta je bila dosta uspješna, te je polovinom osamdesetih godina prošlog vijeka došlo do njihove integracije.

Na Fakultetu se organiziraju zavodi, a u okviru Zavoda za ekonomiku i planiranje u šumarstvu su se odvijale naučnoistraživačke i nastavne aktivnosti iz oblasti ekonomike, zajedno s disciplinama iz oblasti uređivanja šuma. Preustroj Fakulteta krajem osamdesetih godina se ponovno bazira na katedrama kao nosiocima nastavnog i naučnostručnog rada. Između ostalih, formirana je Katedra za organizaciju i ekonomiku šumarstva u okviru koje su se izučavali predmeti Ekonomika šumarstva i Organizacija šumarstva.

Uvođenjem Odsjeka hortikultura na Šumarskom fakultetu (1996/97. godine), formirana je Katedra za ekonomiku i organizaciju šumarstva i hortikulture i uvedeni su novi predmeti Ekonomika u hortikulturi i Organizacija u hortikulturi. Paralelno s organiziranjem nastave na diplomskom studiju organiziran je i postdiplomski (magistarski) studij po naučnim oblastima, koji je pokrenut 1965. godine i koji je nekoliko puta reformiran.

U okviru oblasti ekonomike i organizacije šumarstva izučavale su se sljedeće discipline: operaciona istraživanja, makroekonomska misao u šumarstvu, marketing u šumarstvu, ekonomika preduzeća šumarstva, upravljanje i rukovođenje, modeliranje organizacijske strukture poslovnih sistema u šumarstvu, strateški menadžment, šumarska politika, upravljanje i rukovođenje poslovnim sistemima u šumarstvu. Iz ove oblasti od devedesetih godina pa do sada, magistriralo je 14 polaznika postdiplomskog studija. Titulu doktora šumarskih nauka iz ove oblasti na Šumarskom fakultetu su stekla četiri kandidata.

Doprinos radu i afirmaciji Katedre od njenog osnivanja i tokom postojanja dali su sljedeći nastavnici i saradnici:

dr. sc. Drago Đapić, redovni profesor na predmetu Ekonomika šumske privrede. Bio je šef Katedre u više navrata i obavljao je dužnost dekana u periodu 1964–1966. godine,

dr. sc. Ibrahim Kopčić, redovni profesor na predmetu Organizacija šumarske privrede. Obavljao je funkciju dekana u dva mandata (1966. i 1970. godine),

dr. sc. Sreten Vučijak, redovni profesor na predmetu Organizacija šumarske privrede,

dr. sc. Šućrija Šaković, redovni profesor na predmetu Ekonomika šumarstva. U više navrata je bio šef Katedre, a funkciju dekana je obavljao u tri izborna perioda (1988–1990, 1996–1998, 1998–2000. godine). Dao je značajan doprinos u kadrovskoj i materijalnoj obnovi Fakulteta te u organiziranju i odvijanju nastave na postdiplomskom studiju,

dr. sc. Ratko Čomić, redovni profesor na predmetu Organizacija šumarstva, • Srđan Kragulj, asistent na predmetu Organizacija šumarstva,

Petar Žarković, tehnički saradnik na Katedri,

Boško Milošević, tehnički saradnik na Katedri.

Uposlenici na katedri

prof. dr. Dženan Bećirović

Prodekan za NIR i finansije, Vanredni profesor
  • +387 033 812-490
  • dz.becirovic@sfsa.unsa.ba
  • 308

prof. dr. Mersudin Avdibegović

Redovni profesor
  • +387 033 812-490
  • m.avdibegovic@sfsa.unsa.ba
  • 305

Amila Brajić Kezija, mr. hortikulture

Viši asistent
  • +387 033 812-490
  • a.brajic@sfsa.unsa.ba
  • 319

doc. dr. Bruno Marić

Docent
  • +387 033 812-490
  • b.maric@sfsa.unsa.ba
  • 318

prof. dr. Sabina Delić

Redovni profesor, Šef katedre
  • +387 033 812-490
  • s.delic@sfsa.unsa.ba
  • 306